Idem prema ostvarenju vrlo važnog životnog projekta. S Leopoldom kao spisateljem, praktičarom i uzorom na mnogim razinama “sudario” sam se davno, u zimi 1995. godine. Nakon toga, redovno smo se sudarali, uglavnom sam ja nalijetao na tragove koje je vrli Leopold ostavio u filozofiji i praksi zaštite prirode i okoliša. Globalno. Iako je u svakoj fazi svojeg života djelovao lokalno, Aldo Leopold ostavio je globalne tragove svoje postojanja. Njegovo do savršenstva izglancano pisano djelo A Sand County Almanac do kraja ožujka 2021. godine ugledat će i hrvatsku čitateljsku publiku. Pored drugih 14 jezika na koje je dosad prevedeno. Za one koji znaju izvornik, ova donja naslovnica neće biti iznenađenje. Želim ostati vjeran izvornom grafičkom rješenju tj. rješenju koje su daleke 1949. godine za prvo izdanje zamislili i realizirali Luna Leopold (Aldov sin) i Charles W. Schwartz, autor svih crteža u knjizi, uključujući i guske na naslovnici.
o o o
ALDO LEOPOLD rođen je 11. siječnja 1887. godine, što znači da bi danas proslavio 133. rođendan, eh kad bi ljudi živjeli fizički duže nego što žive. No, Leopold ipak živi, kroz svoje književno djelo i kroz svoju trajnu ostavštinu koju je podario čovječanstvu. Njegovo djelo ugrađeno je u brojne ekološke organizacije diljem svijeta, u ekološki pokret za zaštitu prirode i Divljine što ga je upravo on sa svojim suvremenicima utemeljio u prvoj trećini 20. stoljeća. Plodni spisatelj i stvaratelj, već je prije sedamdesetak godina prepoznao prijetnje biotskim zajednicama, ali i definirao lijek za bolji odnos čovjeka prema svojem okolišu: Etiku zemlje (eng. Land ethic).

U jednom je eseju on lijepo sročio prokletstvo svih koji znaju čitati zemlju.
Piše: “One of the penalties of an ecological education is that one lives alone in a world of wounds. Much of the damage inflicted on land is quite invisible to laymen. An ecologist must either harden his shell and make believe that the consequences of science are none of his business, or he must be the doctor who sees the marks of death in a community that believes itself well and does not want to be told otherwise.”
Vidi više: Izvorni članak o 130-godišnjici rođenja
Zaklada Aldo Leopold ima opširan WEB o liku i djelu Leopolda, te djeluje diljem cijelog SAD-a.
o o o
Objava iz listopada 2016. godine
Knjiga koju sam danas (27. listopada 2016. godine) poklonio veleposlanici SAD-a u Republici Hrvatskoj jedna je od najvažnijih američkih knjiga s dalekosežnim utjecajem na pokret za zaštitu prirode i divljine. Aldo Leopold (1887-1948.) napisao je kultnu knjigu koja se danas smatra svojevrsnom biblijom ekološkog pokreta. Tiskana u nakladi preko dva milijuna primjeraka na dvanaest jezika, učestalo citirana i korištena, ta je knjiga i danas nezaobilazno štivo svih onih koji postavljaju pitanja o odnosu čovjeka prema svojem okruženju, a koji pritom traže smislene odgovore i mudrost sabranu kroz interakciju s divljinom. Leopold nije tek teoretičar, njegove knjige i filozofija proizlaze iz prakse u kojoj je – istina – bilo i pogrešaka, no uočenih i protumačenih kako se ne bi ponovile.
Moj prvi susret s Leopoldovim djelom bio je (koje li slučajnosti!) u zgradi američke ambasade dok je ista još bila na Zrinjevcu; tamo je bila i za javnost otvorena američka knjižica u kojoj sam naletio na članak naslovljen po Leopoldovom eseju “Thinking Like a Mountain“. Očaranost je bila trenutačna, a sve dalje vodilo me do dubljih spoznaja o tome tko je Aldo Leopold i kakav je utjecaj stvorio svojim likom i djelom na brojne generacije zaštitara sve do današnjeg dana.
Zakladu Aldo Leopold (kliknite na njihov web) prvi put posjetio sam 2005. godine, i od tada razvijam dublje veze s ljudima koji su na različite načine povezani s Leopoldom: istraživači i znanstvenici, pronositelji i tumači njegove baštine, djelatnici zaklade, njegove kćeri, američki spisatelji koji danas reinterpretiraju Leopoldove eseje i zaključuju koliko je taj čovjek u svojim promišljanjima bio ispred svojeg vremena.
Naslovna fotografija ovog zapisa prikazuje tri najpoznatija izdanja knjige A Sand County Almanac; izdanje s guskama na naslovnici je jednako prvom izdanju iz 1949. godine (da, prvo izdanje je izašlo u godini nakon Leopoldove smrti); središnje izdanje je foto-ilustrirano iz 2001. godine i to sam izdanje poklonio veleposlanici; desno džepno izdanje iz 1966. u nakladi Ballantine Books lansiralo je ovo djelo u orbitu popularnosti zato jer je tiskano u vrijeme kad ekološki pokret u Americi dobiva puni zalet i značaj, a Leopold tada postaje ikona zaštite američke divljine.

Zašto sam prilikom otvorenja foto-izložbe “Najbolja američka ideja” u IMAX kinu Arene Zagreb veleposlanici Julieti Valls Noyes poklonio upravo ovu knjigu? Zato jer je Leopold jedan od ključnih ljudi koji i nakon svojeg fizičkog odlaska sa Zemlje i nadalje doprinosi jačanju takozvane “Etike zemlje” odnosno etičkog odnosa prema živoj i neživoj prirodi. Jasno je on to izložio u svojoj kultnoj knjizi, ali i brojnim drugim esejima koje su vrijedni istraživači pronašli razasute po brojnim časopisima iz Leopoldovog vremena (1887-1948. pa i kasnije) te kasnije ukoričili kako bismo svi mogli uživati u spoznajama proizašlim iz Leopoldovog bogatog iskustva kao šumara, profesora, istraživača i spisatelja.
